Članak 1.
U Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, br. 174/04.) članak 3.
mijenja se i glasi:
»Pojedini pojmovi, uporabljeni u ovome Zakonu, imaju sljedeće značenje:
– »hitna situacija« je svaka situacija u kojoj fizička ili pravna osoba
ima neodgodivu potrebu za žurnom pomoći hitnih službi (vatrogasaca, policije,
hitne pomoći, medicinskog centra za krizna stanja i slično),
– »katastrofa« je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji,
na području Republike Hrvatske, opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrozi
zdravlje i živote većeg broja ljudi ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a
čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti redovitim
djelovanjem nadležnih tijela državne uprave, nadležnih jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja s
područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojem je
događaj nastao. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice
nastale ratnim razaranjem i terorizmom,
– »koordiniranje« je osiguravanje vremenske i prostorne usklađenosti
djelovanja svih sudionika u aktivnostima zaštite i spašavanja od katastrofa i
većih nesreća po etapama provođenja zadaća, kao i njihovo pravodobno
informiranje,
– »mobilizacija« je ujedinjenje postupaka i aktivnosti kojima se
operativne snage zaštite i spašavanja prevode u stanje pripravnosti za
organizirano uključivanje u provođenje mjera i aktivnosti sustava zaštite i
spašavanja,
– »nesreća« je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem
prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih faktora te ugrožava zdravlje i
život ljudi i životinja, odnosno uzrokuje štetu na materijalnim i drugim
dobrima i okolišu,
– »opasna tvar« je propisom o zaštiti okoliša određena tvar, smjesa ili
preparat koji se pojavljuje kao sirovina, proizvod ili nusproizvod, uključujući
i tvar čiji se nastanak u slučaju nesreće može logički pretpostaviti i ugrožava
zdravlje i život ljudi ili okoliš,
– »opasnost« označava bitno svojstvo opasne tvari ili fizičke situacije
koja bi mogla oštetiti ljudsko zdravlje i okoliš,
– »operator« je fizička i pravna osoba koja posjeduje ili upravlja
postrojenjem ili pogonom,
– »otklanjanje posljedica« su sve aktivnosti koje se poduzimaju tijekom
katastrofe i otklanjanja štetnih posljedica prouzročenih katastrofom radi žurne
normalizacije života na području na kojem je događaj nastao,
– »pogon« je jedna ili više različito lociranih radnih jedinica pod
nadzorom operatora u kojima se obavlja profesionalna djelatnost u kojima su
opasne tvari prisutne u jednom ili više postrojenja,
– »postrojenje« označava tehničku cjelinu unutar pogona, u kojoj se
proizvode, koriste ili pohranjuju opasne tvari ili se pak njima rukuje;
postrojenje uključuje svu opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate, privatne
industrijske kolosijeke, dokove, istovarna pristaništa kojima se postrojenje
koristi, gatove, skladišta te slične plutajuće ili druge strukture nužne za rad
postrojenja,
– »prevencija« su sve mjere i aktivnosti kojima se smanjuje ili
sprječava mogućnost nastanka prijetnje, odnosno smanjuju posljedice katastrofe,
– »rizik« označava vjerojatnost da će se određeni učinak pojaviti unutar
određenog vremenskog razdoblja ili u određenim okolnostima,
– »prijetnja« je stanje koje bi moglo izazvati nesreću ili katastrofu,
– »pripravnost« je pravodobno poduzimanje svih aktivnosti kojima se
povećava i unapređuje učinkovitost postojećih operativnih i ostalih zakonom
utvrđenih snaga i sredstava za reagiranje u katastrofi,
– »pružanje pomoći drugim državama« je upućivanje materijalnih sredstava
te upućivanje pripadnika operativnih snaga i potrebne tehničke opreme u druge
države pogođene katastrofom,
– »reagiranje u katastrofi« su sve aktivnosti koje sudionici zaštite i
spašavanja provode neposredno prije nastanka i u tijeku katastrofe,
– »rukovođenje« je usmjeravanje pojedinaca, dijelova sustava i sustava
zaštite i spašavanja u cjelini prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna
funkcija upravljanja),
– »sustav zaštite i spašavanja« je oblik pripremanja i sudjelovanja
sudionika zaštite i spašavanja u reagiranju na katastrofe i veće nesreće, te
ustrojavanja, pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja
u prevenciji, pripravnosti, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogućih
uzroka i posljedica katastrofa,
– »upravljanje« je određivanje temeljnog cilja sustava zaštite i
spašavanja, plansko povezivanje dijelova sustava i njihovih zadaća u
jedinstvenu cjelinu radi izvršenja globalne zadaće i postavljanje strategije za
postizanje tog cilja i izvršenje zadaće,
– »unutarnji plan« je plan mjera i aktivnosti koje provodi operator
unutar pogona radi sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari u
cilju zaštite života i zdravlja ljudi i okoliša,
– »vanjski plan« je plan mjera i aktivnosti koje provodi nadležno tijelo
radi sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari u cilju zaštite
života i zdravlja ljudi i okoliša,
– »velika nesreća« je događaj koji svojim mogućim razvojem može
poprimiti značajke katastrofe uzrokovan nekontroliranim razvojem događaja i
nesreća koje označavaju pojave poput značajnijih oslobađanja tvari, vatre ili
eksplozije u koje su uključene opasne tvari u postrojenjima u kojima se opasne
tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a čije oslobađanje
može imati izravne ili odgođene posljedice na život i zdravlje ljudi i okoliš,
– »zapovijedanje« je oblik rukovođenja postavljen na principima
jednonadređenosti i subordinacije u dodjeljivanju zadaća te pri izvršavanju
mjera i aktivnosti sustava zaštite i spašavanja.«
Članak 2.
U članku 4. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
»Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske je stručno, operativno i
koordinativno tijelo za pripremu akcija u slučaju katastrofe kojima rukovodi
Uprava.
Vlada Republike Hrvatske imenuje članove Stožera iz stavka 3. ovoga članka na
prijedlog ravnatelja Uprave iz reda rukovodećih državnih službenika središnjih
tijela državne uprave.«
Članak 3.
U članku 5. stavku 1. dodaje se podstavak 4. koji glasi:
»– operativne snage zaštite i spašavanja.«
Stavak 2. i 3. brišu se.
Članak 4.
U članku 6. podstavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»– identifikacijom opasnosti, procjenom učinaka, ocjenjivanjem stanja
operativnih snaga zaštite i spašavanja te izradom procjene ugroženosti i
planova djelovanja, mjera i postupaka,
– vođenjem evidencije svih izvora rizika i opasnosti,«.
U podstavku 4. riječi: »moguće prijetnje« zamjenjuju se riječju: »opasnosti«.
U podstavku 6. iza riječi: »aktiviranjem« dodaju se riječi: »i djelovanjem«.
Iza podstavka 7. točka se mijenja zarezom i dodaju se podstavci 8. i 9. i
glase:
»– organiziranjem djelotvornog praćenja aktivnosti opasnih izvora i
potencijalno opasnih situacija,
– informiranjem javnosti.«
Članak 5.
Članak 7. mijenja se i glasi:
»Operativne snage sastoje se od:
– stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini,
– službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i
spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti,
– zapovjedništava i postrojbi vatrogastva,
– zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite,
– službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj
redovitoj djelatnosti.
Operativne snage zaštite i spašavanja iz stavka 1. ovoga članka dužne su u
obavljanju redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi
otklanjanja ili umanjenja mogućnosti nastanka katastrofe i velike nesreće te
prilagođavati obavljanje redovite djelatnosti okolnostima kada je proglašena
katastrofa.«
Članak 6.
Članak 9. mijenja se i glasi:
»Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini lokalne i područne
(regionalne) samouprave rukovode i koordiniraju općinski načelnik, gradonačelnik
i župan, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik, gradonačelnik i župan
izravno zapovijedaju operativnim snagama zaštite i spašavanja jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave.
Članove stožera iz stavka 1. ovoga članka imenuju predstavnička tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon svakih lokalnih izbora
najkasnije u roku od 60 dana od dana njihovog konstituiranja, na prijedlog
općinskog načelnika, gradonačelnika i župana po prethodnom prijedlogu službi
koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnošću, Uprave,
Ministarstva unutarnjih poslova te zdravstvenih ustanova.
Članovi stožera jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su
imenovani članovi iz stavka 3. ovoga članka, od kojih se dio članova imenuje po
dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se zaštitom i spašavanjem
bave kao redovitom djelatnošću, rukovodeći službenici područnih ureda Uprave,
policijske uprave te zdravstvenih ustanova.
Operativne snage na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
djeluju na temelju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.
Operativnim snagama na razini Republike Hrvatske rukovodi i koordinira Uprava.
Dijelovi sustava zaštite i spašavanja, u slučajevima neposredne prijetnje od
nastanka katastrofe ili velike nesreće, aktiviraju se po nalogu općinskog
načelnika, gradonačelnika i župana, a u slučaju izostanka njihovog naloga na
temelju odluke ravnatelja Uprave.«
Članak 7.
U članku 12. stavku 1. riječi: »u incidentima i akcidentima« brišu se.
Članak 8.
Članak 21. mijenja se i glasi:
»Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, kao što su
škole, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, trgovački centri,
proizvodna postrojenja i slično, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije
ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje,
dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja građana te
osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama
koje je potrebno poduzeti.«
Članak 9.
Članak 25. mijenja se i glasi:
»Operator koji posjeduje ili upravlja postrojenjem ili pogonom u kojem su
prisutne opasne tvari, dužan je dostaviti informacije potrebne za izradu
vanjskih planova zaštite i spašavanja stanovništva i okoliša prije početka
djelovanja postrojenja ili pogona, a za postojeća postrojenja ili pogon u roku
od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Pravne osobe koje prevoze opasne tvari dužne su poduzimati mjere zaštite i
spašavanja i obavještavati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
i Upravu o vrstama i količinama opasnih tvari i opasnog otpada koje prevoze, na
vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev te im davati podatke i informacije važne
za zaštitu i spašavanje, bez naknade.«
Članak 10.
Članak 28. mijenja se i glasi:
»U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:
– najmanje jednom godišnje, ili pri donošenju proračuna, u cjelini razmatraju
stanje sustava zaštite i spašavanja, a posebno svih operativnih snaga zaštite i
spašavanja iz članka 7. ovoga Zakona te donose smjernice za organizaciju i
razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području,
– u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite
i spašavanja u narednoj godini,
– donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja,
– donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju
zaštite i spašavanja,
– obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom.
Predstavnička tijela županija, na temelju podataka iz unutarnjih planova
operatora, donose za područje županije vanjske planove za sprječavanje velikih
nesreća koje uključuju opasne tvari koje mogu izazvati posljedice za život i
zdravlje ljudi i okoliš (u daljnjem tekstu: vanjski planovi).«
Članak 11.
Članak 29. mijenja se i glasi:
»U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, poglavarstva
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za svoje područje:
– izrađuju i predlažu predstavničkim tijelima nacrte procjene ugroženosti, uz
prethodno pribavljenu suglasnost Uprave,
– izrađuju i predlažu predstavničkim tijelima nacrte planova zaštite i
spašavanja,
– predlažu financiranje sustava zaštite i spašavanja na svom području,
– pripremaju prijedloge općih akata kojima propisuju mjere, aktivnosti i
poslove u provođenju zaštite i spašavanja,
– određuju operativne snage zaštite i spašavanja i pravne osobe od interesa za
zaštitu i spašavanje, sukladno procjeni ugroženosti,
– osiguravaju uvjete za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge
aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju ljudi, imovine i okoliša, sukladno
planovima zaštite i spašavanja,
– osiguravaju uvjete za poduzimanje i drugih mjera važnih za otklanjanje
posljedica katastrofa i velikih nesreća te obavljaju i druge poslove zaštite i
spašavanja utvrđene zakonom.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka županijska poglavarstva izrađuju i
predlažu vanjske planove predstavničkom tijelu županije.
Za provedbu obveza propisanih stavkom 1. i 2. ovoga članka odgovara nadležno
poglavarstvo sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi.«
Članak 12.
Iza članka 29. dodaju se članci 29.a i 29.b koji glase:
»Članak 29.a
Županijsko poglavarstvo, tijekom procesa izrade i donošenja vanjskih
planova, dužno je javnosti osigurati dostupnost vanjskih planova iz članka 29.
stavka 2. ovoga Zakona, osim dijelova plana koji predstavlja poslovnu tajnu
operatora.
Za obavještavanje javnosti o primjeni vanjskog plana odgovoran je općinski
načelnik, gradonačelnik i župan.
U procesu informiranja o izradi vanjskog plana, informacija za stanovništvo
mora sadržavati:
– ime operatora i adresu pogona,
– identifikaciju položaja osobe koja dostavlja informacije,
– potvrdu da pogon podliježe propisima o zaštiti okoliša te da je nadležnim
tijelima iz ovoga Zakona dostavio obavijest ili izvješće o sigurnosti propisano
propisima iz područja zaštite okoliša,
– jednostavno objašnjenje aktivnosti koje se odvijaju unutar pogona,
– uobičajeni naziv ili, u slučaju opasnih tvari, naziv grupe ili opći naziv
razreda opasnosti tvari i preparata u pogonu koji bi mogli izazvati veliku
nesreću te opis njihovih osnovnih opasnih značajki,
– opće informacije o prirodi opasnosti od velikih nesreća, uključujući i
njihove moguće učinke na stanovništvo i okoliš,
– informacije o načinu upozoravanja i daljnjeg obavještavanja pogođenog
stanovništva u slučaju velike nesreće,
– informacije o radnjama i obrascima ponašanja koje bi pogođeno stanovništvo
moralo poduzeti i usvojiti u slučaju velike nesreće,
– potvrdu da operator na mjestu događaja organizira odgovarajuće aktivnosti,
prvenstveno povezivanje i suradnju s hitnim službama, kako bi se učinci velikih
nesreća sveli na najmanju moguću mjeru,
– uputa na vanjski plan, sastavljen radi svladavanja svih učinaka nesreće izvan
mjesta događaja s preporukom da se u slučaju nesreće postupa prema uputama i
zahtjevima hitnih službi,
– pojedinosti o tome gdje se mogu dobiti daljnje relevantne informacije, ovisno
o uvjetima povjerljivosti utvrđenim posebnim propisima.
Stanovnici županije, u postupku iz stavka 1. ovoga članka, a najkraće u vremenu
od 30 dana, imaju pravo davati primjedbe i sugestije na vanjski plan.
Članak 29.b
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u cilju ostvarenja
potrebne razine zaštite stanovništva i materijalnih dobara i okoliša, mogu
povjeriti izradu planova zaštite i spašavanja i vanjskih planova ovlaštenim
pravnim osobama za stručne poslove u području planiranja zaštite i spašavanja
(u daljnjem tekstu: ovlaštenik).
Ovlaštenik iz stavka 1. ovoga članka koji ispunjava uvjete navedene u propisima
donesenim na temelju Zakona, može obavljati poslove koji se odnose na:
– izradu procjena ugroženosti jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
– izradu planova zaštite i spašavanja jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
– izradu vanjskih planova,
– izradu raščlambi o praćenju stanja i izvješća o stanju sustava zaštite i
spašavanja na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– izradu posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe zaštite i
spašavanja.
Ovlaštenik koji je izradio procjenu i planove iz stavka 1. ovoga članka, ne
može obavljati poslove praćenja stanja i izrađivati izvješća o stanju sustava
zaštite i spašavanja.
Ovlaštenik može započeti obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka nakon što
ishodi suglasnost Uprave.
Uprava vodi očevidnik o izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka.
Uprava jednom godišnje, u prvom tromjesečju tekuće godine za proteklo
jednogodišnje razdoblje, u »Narodnim novinama« objavljuje popis izdanih
suglasnosti iz stavka 4. ovog članka.
Ravnatelj Uprave donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona pravilnik kojim će propisati uvjete koje mora ispunjavati
ovlaštenik, sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti, način izdavanja, uvjete
i način oduzimanja suglasnosti te sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka
5. ovoga članka.«
Članak 13.
U članku 33. stavku 1. podstavak 2. briše se.
Članak 14.
U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:
Uprava obavlja sljedeće poslove:
– izrađuje procjenu rizika od nastanka i procjenu posljedica od nastale
katastrofe i velike nesreće za Republiku Hrvatsku,
– izdaje obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zaštite i
spašavanja,
– izrađuje Plan zaštite i spašavanja Republike Hrvatske koji donosi Vlada
Republike Hrvatske,
– koordinira unutarnje planove operatora za sprječavanje velikih nesreća s
opasnim tvarima i vanjske planove koje izrađuju županije,
– donosi odluku o potrebi izrade vanjskog plana za svaki pogon,
– sudjeluje u izradi Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske,
– daje suglasnosti na dokumente prostornog uređenja i posebne uvjete u postupku
izdavanja lokacijske dozvole sukladno procjenama ugroženosti i planovima
zaštite i spašavanja,
– izdaje suglasnosti o usklađenosti idejnog projekta, odnosno glavnog projekta
s posebnim uvjetima sadržanim u procjenama ugroženosti i planovima zaštite i
spašavanja,
– pruža stručnu pomoć županijama tijekom izrade vanjskih planova,
– prati i analizira stanje u području zaštite i spašavanja te predlaže Vladi
Republike Hrvatske mjere za poboljšanje stanja i usmjeravanje razvoja sustava
zaštite i spašavanja,
– u jedinstvenom geoinformacijskom sustavu prikuplja, raščlanjuje i usmjerava
podatke o prijetnjama i posljedicama katastrofa i velikih nesreća,
– vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama zaštite i
spašavanja, materijalnim sredstvima i opremi te o poduzetim mjerama u području
zaštite i spašavanja,
– propisuje norme za ustrojavanje, popunu, mobilizaciju, osposobljavanje i
opremanje postrojbi i službi Uprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja,
– popunjava, osposobljava i oprema postrojbe i službe Uprave,
– obavlja poslove obavješćivanja i uzbunjivanja stanovništva i upravlja
jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj te koordinira sve
sudionike u sustavu,
– obavlja inspekcijski nadzor sudionika i operativnih snaga zaštite i
spašavanja iz članka 5. i 7. ovoga Zakona,
– donosi programe osposobljavanja i usavršavanja te osposobljava i usavršava
sudionike zaštite i spašavanja,
– organizira i provodi vježbe sudionika zaštite i spašavanja,
– predlaže vrste i količine državnih robnih zaliha za potrebe zaštite i
spašavanja,
– ispituje opremu i sredstva za zaštitu i spašavanje, utvrđuje potrebe i
podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području,
– surađuje s gospodarstvom i znanstvenim institucijama u razvoju tehnologije i
opreme za zaštitu i spašavanje,
– surađuje s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u
zaštiti i spašavanju,
– obavlja poslove promidžbe i nakladničke djelatnosti iz područja zaštite i
spašavanja,
– u hitnim situacijama pri nesrećama provodi koordinaciju između sudionika
akcije zaštite i spašavanja,
– vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o svim vrstama nesreća te
njihovim posljedicama,
– obavlja i druge poslove utvrđene zakonom.«
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Ravnatelj Uprave propisat će ustrojstvo, popunu i način opremanja i
osposobljavanja postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje te način
i postupak uzbunjivanja stanovništva.«
Članak 15.
U članku 40. stavku 4. iza riječi: »Hrvatske« biše se točka i dodaju riječi:
»i javan je«.
Članak 16.
Članak 42. mijenja se i glasi:
»Vanjski planovi iz članka 28. ovoga Zakona obvezno sadrže:
– imena ili dužnosti osoba ovlaštenih za pokretanje postupaka za slučaj nesreće
te osoba ovlaštenih za vođenje i koordiniranje akcije ublažavanja posljedica
izvan mjesta događaja,
– način primanja ranog upozorenja o izgredima te postupke upozoravanja i
pozivanja pomoći,
– koordinaciju sredstava nužnih za provedbu vanjskog plana,
– način pružanja pomoći pri akciji ublažavanja posljedica na mjestu događaja,
– aktivnosti ublažavanja posljedica izvan mjesta događaja,
– sustav i postupak obavješćivanja javnosti o nesreći i obrascima ponašanja
koje bi trebalo usvojiti,
– sustav i postupak obavješćivanja hitnih službi drugih država u slučaju velike
nesreće s mogućim prekograničnim posljedicama.
Radi sprječavanja širenja nesreće te uspostave usklađenog djelovanja
operativnih snaga zaštite i spašavanja, vanjski planovi usklađuju se s
unutarnjim planovima.
Vanjski planovi pregledavaju se i testiraju najmanje jednom u tri godine, a
mijenjaju i nadopunjuju periodično, ukoliko je potrebno.
Vanjski planovi sastavni su dio planova zaštite i spašavanja županija.«
Članak 17.
Članak 51. mijenja se i glasi:
»Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa kojima se
uređuje zaštita i spašavanje, provode inspektori zaštite i spašavanja Uprave (u
daljnjem tekstu: inspektori).
Inspektori imaju pravo pregledati poslovne spise, dokumente zaštite i
spašavanja, prostorije namijenjene zaštiti i spašavanju (skloništa, skladišta i
dr.) te opremu i sredstva za zaštitu i spašavanje i obavljati druge radnje u
skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora, a nadzirane osobe dužne su inspektoru
dati na uvid propisanu dokumentaciju i dostaviti potrebne podatke i obavijesti
te omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan
rad.
U provedbi inspekcijskog nadzora, inspektor zaštite i spašavanja ima pravo
narediti sudionicima zaštite i spašavanja iz članka 5. i 7. ovoga Zakona
osobito:
– izradu i donošenje i dopune procjena ugroženosti, planova zaštite i
spašavanja i operativnih planova zaštite i spašavanja, kao i vanjskih planova
sukladno Zakonu i propisanoj metodologiji,
– razmatranje stanja sustava zaštite i spašavanja u cjelini za prethodno
razdoblje, kao i donošenje smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i
spašavanja za svoje područje za tekuću godinu,
– planiranje i osiguravanje financijskih sredstava za nabavu sredstava i opreme
za zaštitu i spašavanje,
– izvršenje propisa o imenovanju tijela, osnivanju postrojbi, stručnih timova
za zaštitu i spašavanje, kao i osiguravanje uvjeta za njihovu popunu,
opremanje, osposobljavanje i usavršavanje,
– određivanje operativnih snaga i pravnih osoba od značaja za zaštitu i
spašavanje,
– osiguravanje uvjeta za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje, evakuaciju i
druge aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju ljudi i imovine,
– provođenje propisanih mjera zaštite i spašavanja, te uvjete za provedbu
osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine,
– održavanje, opremanje i otklanjanje uočenih nepravilnosti i nedostataka u
objektima za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
– dostavu podataka o vrstama i količinama opasnih tvari,
– uspostavu i održavanje sustava obavješćivanja o nastaloj opasnosti u
objektima,
– uspostavu i održavanje sustava uzbunjivanja građana u svojoj okolini,
– nabavu i postavljanje jedinstvenog plakata s prikazom grafičkih znakova za
uzbunjivanje u objektima,
– otklanjanje uočenih nepravilnosti i nedostataka utvrđenih inspekcijskim
nadzorom,
– izradu i dostavljanje podataka iz svoje nadležnosti i
– izvršavanje obveza sukladno ovom Zakonu i drugim propisima kojima se uređuje
zaštita i spašavanje.
Inspekcijski nadzor sustava zaštite i spašavanja provode i drugi inspektori
sukladno posebnim propisima.«
Članak 18.
U članku 52. stavak 1. mijenja se i glasi:
»U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor vodi postupak, donosi rješenja i
poduzima mjere u okviru svojih prava i obveza uređenih ovim Zakonom i drugim
propisima kojima se uređuje zaštita i spašavanje.«
Članak 19.
U članku 58. stavku 1. iza točke 9. dodaje se nova točka 10. koja glasi:
»10. onemogućava inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora ili mu odbije
dati na uvid propisanu dokumentaciju i dostaviti potrebne podatke i obavijesti
(članak 51. stavak 2.),«.
Dosadašnja točka 10. postaje točka 11.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00
do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«
Članak 20.
Čanak 59. mijenja se i glasi:
»Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
odgovorna osoba u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog
neizvršavanja obveza iz članka 28. i članka 29. ovoga Zakona.«
Članak 21.
U svim odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, br.
174/04.) riječi: »veća nesreća« zamjenjuju se riječima: »velika nesreća« u
odgovarajućem padežu.
Članak 22.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 351-01/07-01/04
Zagreb, 13. srpnja 2007.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga Sabora
Vladimir Šeks, v. r.