PRAVILNIK

o zaštiti na radu pri proizvodnji i preradi teških i lakih obojenih metala i njihovih legura

(NN br. 10/86)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se pravila zaštite na radu pri proizvodnji i preradi teških i lakih obojenih metala i njihovih legura (u daljnjem tekstu: obojena metalurgija).

U smislu ovog pravilnika zaštita na radu u obojenoj metalurgiji obuhvaća:

1. zajedničke odredbe,

2. uskladištenje sirovina,

3. pripremu sirovina,

4. prženje koncentrata i proizvodnju sintera,

5. taljenje,

6. konvertovanje i plamenu rafinaciju,

7. elektrolizu i

8. preradu obojenih metala.

Članak 2.

Odredbe ovog pravilnika odnose se na projektiranje, izgradnju i rekonstrukciju investicionih objekata kao i na korištenje sredstava rada u organizacijama koje proizvode i prerađuju obojene metale.

Članak 3.

Pravila zaštite na radu koja nisu utvrđena ovim pravilnikom dužne su osigurati organizacije koje proizvode i prerađuju obojene metale primjenom pravila zaštite na radu utvrđenim zakonima, pravilnicima, standardima i tehničkim normativima.

Tehnički normativi u ljevaoničkoj industriji u dijelu koji se odnosi na obojene metale primjenjuju se i u obojenoj metalurgiji u pogledu lokacije i međusobne udaljenosti objekata, razmještaja pojedinih odjela, prostorija za prehranu i odmor radnika, veličine i visine proizvodnih prostorija, unutrašnjeg transporta i širine transportnih puteva, prijelaza, prolaza i pristupa na platforme i galerije pomoću ljestava, skladištenja osnovnog i pomoćnog materijala, pripreme sirovina i materijala, izrade modela jezgara, izrade kalupa, taljenja, sušenja i toplinske obrade materijala, konstrukcija i razmještaja agregata, postupka sa rastaljenim metalima i troskom, prijenosa i lijevanja tekućeg metala, istresanja odljevaka iz kalupa, završne obrade, bojenja i impregnacije odljevaka, jakosti rasvjete, štetnog djelovanja buke i vibracija, ventilacije, zagrijavanja i otprašivanja radnih prostorija.

II. PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

Članak 4.

Pri izgradnji građevinskih objekata metalurškog kompleksa obojene metalurgije lokacija se određuje u skladu s geografskim i klimatskim karakteristikama područja kako bi se spriječilo ugrožavanje radne okoline na mjestima rada, radne okoline susjednih objekata i čovjekove životne okoline.

1. Zajedničke odredbe

Članak 5.

Radi sprečavanja zagađivanja radne okoline u susjednim pogonima i čovjekove životne okoline, zrak koji se odstranjuje iz pogona pomoću sistema za ventilaciju, a koji sadrži prašinu i štetne tvari, prije izbacivanja u atmosferu mora biti prečišćen.

Članak 6.

Radi sprečavanja zagađivanja čovjekove životne okoline odvođenje otpadnih tehničkih voda koje sadrže masne, lako zapaljive, otrovne ili agresivne tvari moraju se predvidjeti posebne kanalizacione mreže.

Mreže iz stavka 1. ovog članka moraju imati ugrađene uređaje za pročišćavanje, odmašćivanje ili neutralizaciju voda prije njihovog ispuštanja u gradsku kanalizacionu mrežu ili septičku jamu.

Članak 7.

Otpadne tehničke vode pri čijem miješanju može doći do kemijskih reakcija i stvaranja otrovnih tvari ili eksplozivnih spojeva moraju se odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima koje moraju biti položene u zemlju.

Sve otpadne vode moraju se učiniti neškodljivim prije puštanja u kanalizaciju.

Nije dozvoljeno odvođenje otpadnih tehničkih voda iz kruga organizacije u gradsku kanalizacionu mrežu, rijeke, jezera, more, kanale i slično, bez prethodnog prečišćavanja.

Članak 8.

Radi odstranjivanja štetnih otpadaka i njihovog deponiranja mora se izabrati mjesto koje mora biti uređeno tako da se isključi mogućnost zagađenja zemljišta, podzemnih voda i čovjekove radne i životne okoline.

Mjesta iz stavka 1. ovog članka moraju biti ograđena i osigurana od pristupa.

Provedba odredbe stavka 1. i 2. ovog članka osigurava se kontrolom tehničke dokumentacije i izvedbenog stanja prema posebnim propisima kojim se predmetna materija regulira.

Članak 9.

Uvjeti uređenja prostora moraju sadržavati i pravila zaštite na radu koja su određena ovim pravilnikom.

Članak 10.

Razvod energetskih instalacija elektrike, plina, pare, komprimiranog zraka, ulja i sl. do pojedinih potrošača u krugu organizacije potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zaštićene od mehaničkog oštećenja.

Instalacije iz stavka 1. ovog članka moraju biti postavljene na mjestima koja isključuju mogućnost da se na njih razlije rastaljeni metal ili šljaka.

Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.

Članak 11.

Priključivanje crijeva pneumatskih alata za crijevne izvode zračnih vodova i njihovo skidanje može se vršiti samo poslije obustavljanja dovođenja zraka.

Pričvršćivanje crijeva za priključke cjevovoda i alata mora se vršiti odgovarajućim stezačima.

Članak 12.

Na ulazima cjevovoda za pojedine pogone moraju se ostaviti zaporne armature za reguliranje potoka fluida.

Članak 13.

Regulaciona armatura cjevovoda mora se postaviti na sigurna i dostupna mjesta za opsluživanje ili se mora osigurati daljinsko upravljanje.

Na mjestima gdje su postavljene armature sa stalnim opsluživanjem mora se osigurati odgovarajuće osvjetljenje.

Članak 14.

Zabranjena je ugradnja sistema vodenog i parnog grijanja u prostorijama gdje se proizvode i skladište aluminijske, magnezijske i druge egzotermne smjese kao i metalni natrij, kalij i druge tvari koje se u kontaktu s vodenom parom razlažu uz eksploziju ili dolazi do paljenja.

Članak 15.

Ugrađivanje cjevovoda koncentriranih kiselina na mjestima rada i prolazima nije dozvoljeno.

Ugrađivanje cjevovoda za transport zapaljivih, otrovnih i nagrizajućih tvari nije dozvoljeno preko pomoćnih i administrativnih prostorija, razvodnih uređaja, elektroenergetskih prostorija i sistema za ventilaciju.

Članak 16.

U proizvodnim i skladišnim prostorijama gdje se nalaze otrovne tvari kao i tvari koje stvaraju eksplozivne koncentracije plinova, para ili prašine mora se vršiti stalna kontrola radne okoline.

Članak 17.

Komandni pultovi, gdje se javljaju povećane štetnosti i opasnosti, moraju se smjestiti u posebne kabine u kojima su osigurani propisani radni uvjeti.

Članak 18.

Komandni mehanizmi uređaja i sistema transporta moraju imati sigurnosne uređaje za blokiranje kojima se osigurava propisani redoslijed operacija.

Članak 19.

Radnicima u obojenoj metalurgiji organizacija je dužna osigurati korištenje osobnih zaštitnih sredstava, uređaja i naprava prema utvrđenim vrstama i opsegu opasnosti pri obavljanju određenih poslova.

2. Uskladištenje sirovina

Članak 20.

Lokacija otvorenog skladišta sirovina mora biti takva da ne ugrožava radnu okolinu u drugim objektima radi očuvanja života i zdravlja ljudi u tim objektima.

Skladišta raznih otpadaka koja nastaju u metalurgiji žive moraju biti locirana najmanje 200 m od susjednih građevinskih objekata, pri čemu se mora voditi računa o “ruži vjetrova”.

Članak 21.

Materijali koji su uskladišteni u otvorenim skladištima (ugljen, ruda, koks, pijesak i drugi rastresiti materijali) moraju se skladištiti s pokosom čije kose stranice odgovaraju kutu prirodnog iskošenja za datu vrstu materijala, pri čemu se mora voditi računa o klimatskim uvjetima.

Zabranjeno je potkopavanje rastresitih materijala iz naslage.

Članak 22.

Radnicima je zabranjeno stajati ili se kretati po rasutom uskladištenom materijalu.

Članak 23.

Istovar materijala mora se vršiti pod nadzorom odgovornog radnika.

Članak 24.

Bunkeri za skladištenje materijala moraju imati propisane zaštitne ograde na mjestima gdje se radnici kreću u toku rada.

Članak 25.

Uređaj za zatvaranje otvora za ispuštanje materijala iz bunkera mora biti tako izveden da isključi mogućnost ispadanja materijala pri zatvorenom položaju.

Otvaranje i zatvaranje otvora bunkera mora biti mehanizirano, ili izvedeno na drugi način koji osigurava siguran rad radnika.

Članak 26.

Čišćenje bunkera (silosa) obavljaju najmanje dva radnika pri čemu se jedan radnik nalazi na nadbunkerskom dijelu i osigurava siguran rad radnika koji vrši čišćenje.

Članak 27.

Pri skladištenju sirovina u zatvorenim skladištima primjenjuju se propisana pravila zaštite na radu.

3. Priprema sirovina

Članak 28.

Transporteri sirovina čija cijela dužina trake nije vidljiva s mjesta uključivanja u pogon, moraju biti opskrbljeni sigurnosnom sajlom za isključivanje koja je postavljena cijelom dužinom transportera.

Transporteri iz stavka 1. ovog članka moraju biti opskrbljeni zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom, kojom se objavljuje puštanje transportera u rad.

Članak 29.

U cilju sprečavanja prodiranja prašine iz prijemnih bunkera u drobilicu ili miješalicu ne smiju se bunkeri pri ispuštanju sirovine potpuno isprazniti.

Članak 30.

Dodavanje materijala u drobilicu, uređaj za mljevenje i transport usitnjenog materijala mora biti mehanizirano.

Članak 31.

Uključivanje u rad drobilice i uređaja za mljevenje mora biti blokirano startnim uređajima napajača kojima se onemogućuje dovođenje materijala u ove uređaje za vrijeme pogona.

Članak 32.

Uređaji za uključivanje u rad sistema za drobljenje i mljevenje moraju biti blokirani na način da se ti uređaji ne mogu pustiti u rad bez uključenih uređaja za vlaženje materijala ili vlažno otprašivanje pri drobljenju i mljevenju.

Članak 33.

Prije ulaska radnika u drobilicu ili uređaj za mljevenje radi čišćenja, pregleda ili popravka, elektromotorni pogon mora biti isključen, a na uređajima za uključivanje moraju biti postavljeni znakovi upozorenja sa naznakom zabrane uključivanja zbog popravka.

Članak 34.

Uključivanje uređaja za drobljenje ili mljevenje smije vršiti samo rukovaoc odnosnog uređaja.

Članak 35.

Isključivanje drobilice ili miješalice iz pogona (osim u slučajevima kvarova) dozvoljeno je samo onda kada je cjelokupan materijal prerađen, a dodavač materijala prethodno ispražnjen i isključen.

Članak 36.

Pri ulasku u drobilicu ili miješalicu radnici moraju koristiti sigurnosne pojase i druga odgovarajuća osobna zaštitna sredstva.

Preglede i popravke unutrašnjih dijelova drobilice ili miješalice vrše najmanje dva radnika od kojih se jedan nalazi nad otvorom za punjenje a čiji je zadatak da osigura siguran rad.

Pri obavljanju radova iz stavka 2. ovog članka postavljaju se privremeni drveni poklopci nad otvorom za punjenje drobilice ili miješalice radi sprečavanja slučajnog upadanja stranih predmeta.

Članak 37.

Kod drobljenja materijala pri čijem se mljevenju može stvoriti eksplozivna smjesa moraju se poduzeti mjere zaštite od eksplozije.

Članak 38.

Zabranjeno je uzimanje uzoraka iz mlina kada je u radu.

Članak 39.

Razmak između osi rotacionih sušara mora biti najmanje tri promjera najvećeg bubnja, a razmak od čeone strane ložišta sušare do zidova zgrada mora iznositi najmanje 5 m.

Članak 40.

Rotacione sušare moraju biti opskrbljene uređajima za usisavanje plinova i hvatanje prašine.

Svi otpadni plinovi prije puštanja u atmosferu moraju se prečistiti.

4. Prženje koncentrata i proizvodnja sintera

Članak 41.

Količina materijala za prženje na transportnoj traci mora biti kontrolirana automatskom ili ručnom regulacijom.

Članak 42.

Prije puštanja postrojenja za prženje u rad potrebno je provjeriti:

- opće stanje i sigurnost cjelokupnog postrojenja,

- sistem za hlađenje vodom,

- ispravnost mjerno-regulacionih instrumenata i sigurnosne instalacije.

Članak 43.

U pogonima pržionice, zbog mogućnosti pojave povećanih koncentracija sumpor-dioksida, svaki radnik mora imati kod sebe sredstvo za zaštitu organa za disanje.

Članak 44.

Za vrijeme rada uređaja za sinterovanje (aglomeraciono prženje) nije dozvoljen prilaz radnicima u opasnu zonu uređaja.

Članak 45.

Prije obavljanja bilo kakvih radova na elektrofilterskom postrojenju ono se mora isključiti, uzemljiti i osigurati od neželjenog stavljanja pod napon.

Članak 46.

Organizacija je dužna propisati posebna uputstva kojima se ostvaruje siguran rad u vrijeme čišćenja, pregleda i održavanja sistema transporta plinova i prašine od topioničkih agregata.

5. Taljenje

a) Šahtne peći

Članak 47.

Transport i šaržiranje materijala u peći moraju biti mehanizirani.

Članak 48.

Platforma za šaržiranje sirovina i platforma kod ispusta rastaljenog metala iz peći moraju biti uzajamno povezane sredstvima veze i signalizacije.

Članak 49.

Radi sprečavanja mogućih kvarova kojima se ugrožava sigurnost radnika na radu, sistemi za hlađenje peći moraju imati kontrolnu-mjernu instrumentaciju sa signalizacijom i blokadom kojom se u slučaju povišenih temperatura isključuje pogon.

Članak 50.

Peći moraju imati sigurnosne bočne otvore radi ispuštanja rastaljenog metala u izvanrednim situacijama.

Članak 51.

Cjevovod za dovođenje zraka u peć mora imati sigurnosni uređaj kojim se sprečava prodiranje plina iz peći u slučaju prestanka upuhivanja zraka.

Instalacija za dovođenje zraka u peć mora biti opskrbljena zvučnom i svjetlosnom signalizacijom.

Članak 52.

Prije puštanja peći u rad treba provjeriti hermetičnost rashladnog sistema u peći.

Članak 53.

Čišćenje sapnica od šljake treba vršiti metalnom šipkom. Ako se sapnice probijaju grafitnim elektrodama metodom progorijevanja, postupak se mora izvoditi tako da se ne oštete komore za hlađenje odnosno da rastaljeni metal ne dođe u dodir sa vodom.

b) Plamene peći

Članak 54.

Iznad kanala za ispust rastaljenog metala i šljake mora se postaviti uređaj za odvođenje štetnih para i plinova.

Članak 55.

Alat za ispuštanje rastaljenog metala ili uzimanje uzoraka mora biti suh i zagrijan.

Članak 56.

Rastaljeni metal i šljaka smiju se izlivati samo u potpuno osušene i premazane lonce.

Izlivni kanali iz peći moraju se pripremiti tako da budu suhi i premazani odgovarajućim vatrostalnim sredstvima.

Članak 57.

Dovođenje materijala do plamenih peći mora se vršiti transporterima zatvorenog tipa ili na drugi način kojim se osigurava siguran rad radnika.

Sistem za transport mora imati sigurnosne uređaje za blokiranje kojima se osigurava propisani redoslijed operacija, ako se dovođenje materijala do plamenih peći vrši transporterima zatvorenog tipa.

Članak 58.

Šaržiranje peći mora biti mehanizirano, a brtvljenje izvedeno tako da se onemogući oslobađanje prašine i plinova.

Šaržiranje ljevaoničkih peći malog kapaciteta može se vršiti i ručno.

Članak 59.

Dovod zraka, kisika i goriva mora imati automatsku blokadu kojom se isključuje dovod kisika i goriva u peć u slučaju kvara na sapnicama i mlaznicama.

Članak 60.

Peći moraju biti opskrbljene uređajima za odvod plinova koji omogućavaju stalan podtlak u peći.

Članak 61.

Za vrijeme rada peći mora se osigurati potreban broj sigurnosnih otvora za ispuštanje rastaljenog metala.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na plamene peći u ljevaonicama odljevaka.

Članak 62.

Širina slobodnih prolaza oko peći mora biti najmanje 3 m.

Članak 63.

Uklanjanje naljepaka, ozidavanje i popravak peći može se vršiti ako temperatura u peći nije veća od 313 °K (40 °C).

U izvanrednim slučajevima, kada je potrebno obavljati manje zahvate u peći pri temperaturi većoj od 313 °K, organizacija je dužna propisati posebna uputstva za rad kojima se osigurava rad na siguran način.

c) Elektropeći

Članak 64.

Na platformama električnih peći smiju se nalaziti samo neposredni izvršioci.

Indukcione nagibne i elektrolučne peći moraju biti opskrbljene zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom kojom se objavljuje ispuštanje taline iz peći.

Članak 65.

Zabranjeno je unošenje vlažnog i nauljenog materijala u peći.

Članak 66.

Elektropeći se moraju isključiti iz pogona u sljedećim slučajevima:

- ako se utvrdi oštećenje vodiča različitih faza ili mogućnost spoja elemenata pod naponom sa metalnom konstrukcijom koji bi doveli do kratkog spoja,

- pri nestanku vode za hlađenje u sistemu za dovod ili prodiranju vode u rastaljeni metal,

- pri prodoru rastaljenog metala kroz vatrostalnu oblogu peći,

- kod loma elektrode,

- u svim slučajevima kada daljnji rad peći može da utječe na sigurnost radnika na radu.

Članak 67.

Dodatna šaržiranja peći mogu se obavljati samo kada je peć isključena.

Članak 68.

Sistem za hlađenje elektropeći vodom mora biti hermetičan i opskrbljen automatskom kontrolom i signalizacijom.

Članak 69.

Podizanje i spuštanje elektroda kroz poklopac elektrolučne peći mora biti mehanizirano i upravljano sistemom daljinskog upravljanja.

Mehanizam za podizanje i spuštanje elektroda mora biti opskrbljen krajnjim isključivačima.

Članak 70.

Metalne konstrukcije i platforme elektropeći moraju biti zaštićene od previsokog napona dodira.

d) Ostale odredbe

Članak 71.

Svi otvori na peći moraju biti zatvoreni poklopcima osim u toku šaržiranja peći, metalurške obrade i izlijevanja taline.

Članak 72.

Pod oko peći mora biti ravan, bez rupa i pukotina i izrađen od vatrostalnog materijala.

Članak 73.

Unutrašnje površine prostorija i objekata u kojima se obavljaju procesi metalurgije žive moraju biti obrađeni posebnim premazima radi kompaktnosti i izbjegavanja hrapavih površina.

Članak 74.

Sve instalacije fluida i elektroinstalacije u pogonima za proizvodnju žive moraju biti uzidane ili se moraju voditi izvan pogona.

Članak 75.

U pogonima za proizvodnju žive moraju se za zagrijavanje prostorija koristiti grijaća tijela sa glatkim površinama.

Članak 76.

Pomoćne prostorije u metalurgiji žive moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- izlaz i ulaz radnika u tvornički krug mora biti odvojen,

- pomoćne prostorije moraju biti izvan proizvodnih pogona,

- garderobe za civilnu i radnu odjeću moraju biti odvojene pretprostorom i tuš kabinom,

- garderobni ormari za civilno odijelo moraju se zatvarati dvostrukim vratima,

- garderobni ormari za radno odijelo moraju imati umjetnu ventilaciju,

- u pomoćnim prostorijama moraju biti postavljene fontane za ispiranje usta kalijpermanganatom ili drugim odgovarajućim sredstvom,

- odjeljenje za otprašivanje i demerkurizaciju odjeće mora biti izdvojeno, a izmjena zraka u ovim odjeljenjima mora biti u njihovoj donjoj zoni,

- prostorije za obradu i pripremu respiratora moraju imati dvije komore i to za prijem i pranje prljavih respiratora i komoru za sušenje i sklapanje čistih respiratora.

6. Konvertiranje i plamena rafinacija

a) Konvertori

Članak 77.

Prilikom šaržiranja konvertora zabranjeno je zadržavati se na platformi.

Članak 78.

Zabranjeno je unošenje vlažnog i eksplozivnog materijala u konvertor kao i ubacivanje tog materijala u lonce koji se koriste za transport taline.

Članak 79.

Konvertori moraju biti opskrbljeni zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom, kojom se objavljuje puštanje konvertora u rad.

Prije zakretanja konvertora rukovalac je dužan zvučnim signalom upozoriti bušača konvertora i ostale radnike u hali na postojeće opasnosti.

Članak 80.

Za radnike koji opslužuju konvertore moraju se osigurati odgovarajuće kabine u kojima su radni uvjeti u skladu i pravilima zaštite na radu.

Članak 81.

Radne površine za opsluživanje konvertora moraju biti uvijek čiste, a pribor za rad i drugi materijal ne smiju se držati na platformi konvertora.

Alat za uzimanje uzoraka mora biti suh i zagrijan.

Članak 82.

Prije upuhivanja kisika u konvertor mora se provjeriti ispravnost rada sapnica za dovod kisika odnosno zraka.

Članak 83.

Hlađenje pregrijanog omotača konvertora smije se vršiti samo komprimiranim zrakom.

Članak 84.

Organizacija je dužna propisati posebno uputstvo o načinu čišćenja i korištenja konvertora.

Čišćenje i popravak “usta” konvertora mora se obavljati pomoću pokretne platforme koja je ograđena propisanom zaštitnom ogradom.

Članak 85.

Prihvaćanje materijala iz konvertora u lonac ne smije se obavljati s loncem obješenim na dizalici nego lonac mora biti postavljen na radnom podu, a dizalica udaljena od mjesta izlijevanja.

Pri izlijevanju rastaljenog metala iz konvertora u lonce ne smiju se radnici zadržavati u opasnoj zoni.

Članak 86.

Sistem za hlađenje vodom elemenata konvertora mora imati signalizaciju koja registrira pritisak ili prekid cirkulacije vode.

b) Plamena rafinacija

Članak 87.

Za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala u anodnu peć na platformi peći smije se nalaziti samo neposredni rukovalac agregata.

Članak 88.

Drva za loženje koja se koriste pri redukciji (polovanju) bakra kod plamene rafinacije ne smiju biti mokra, trula ili pokrivena snijegom i ledom.

Livni kanal, sabirna šolja i kalupi za lijevanje moraju biti osušeni, zagrijani i premazani.

Alat koji se koristi za ispuštanje rastaljenog metala ili uzimanje uzoraka mora biti suh i zagrijan.

Članak 89.

Premazivanje kalupa za lijevanje anoda kao i vađenje iz kalupa anoda, njihovo prenošenje, skladištenje i utovar mora biti mehanizirano.

Članak 90.

Podizanje i spuštanje zatvarača otvora za punjenje anodne peći mora biti mehanizirano.

Članak 91.

Ulijevanje rastaljenog metala u anodnu peć mora se obavljati pomoću dizalice, a kabina dizalice mora biti zaštićena od prskanja rastaljenog metala i toplinskog zračenja.

Članak 92.

Transport lonaca sa rastaljenim metalom do peći za rafinaciju vrši se pomoću dizalice uz korištenje odgovarajućih uređaja za hvatanje i prijenos lonaca.

Članak 93.

Kanali za ispuštanje rastaljenog metala moraju se oslanjati na samostalne konstrukcije koje nisu vezane za platformu peći.

7. Elektroliza

a) Zajedničke odredbe

Članak 94.

Investicioni objekti pogona elektrolize moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- zidovi objekata moraju biti elektroizolirani,

- podzemni ventilacioni kanali moraju biti zaštićeni od prodora atmosferskih podzemnih voda,

- metalni pokrivači poprečnih šinskih kanala u objektima elektrolize moraju biti električno izolirani od kanala i da imaju među redovima elektrolitskih ćelija izolacione umetke širine 60 do 100 mm,

- metalni pokrivači uzdužnih otvora ili šinskih kanala moraju biti izolirani od kanala, otvora i na sektorima među susjednim elektrolitskim ćelijama moraju imati izolacione umetke najmanje širine 30 mm.

Članak 95.

Upravljanje i kontrola tehnološkog procesa elektrolize mora se obavljati uz primjenu maksimalno moguće automatizacije i mehanizacije.

b) Elektroliza aluminija

Članak 96.

U cilju sprečavanja prenošenja električnog potencijala na građevinske i druge objekte elektrolize mora se izvesti izolacija elektrolitskih ćelija i šina na napajanje, drugih uređaja i opreme, te strojeva i postrojenja u odnosu na konstrukcione elemente objekta.

Provjera izolacije elektrolitskih ćelija obavezno se vrši prije puštanja u rad, a poslije montaže i generalnih remonta.

Članak 97.

Kod elektrolitskih ćelija sa pretpečenim anodama treba osigurati izoliranost:

- katodnog plašta od temelja ili oslanjajućih čeličnih konstrukcija,

- metalne konstrukcije anodnog dijela od katodnog plašta,

- mehanizma za podizanje anoda od anodnog rama,

- poklopaca ćelija od katode i anodnih vodiča.

Članak 98.

U procesu rada elektrolitskih ćelija mora se provjeravati zaštita od previsokog napona dodira:

- pokrivača šinskih kanala i podova pored elektrolitskih ćelija,

- metalnih uređaja dovodne ventilacije,

- svih cjevovoda, konzola i drugih metalnih konstrukcija koje se nalaze u zgradi,

- metalnih poklopaca,

- mosnih i drugih dizalica i njihovih staza.

Članak 99.

Metalni cjevovodi komprimiranog zraka i glavni cjevovodi plina moraju biti izolirani elektroizolacionim umetcima.

Članak 100.

Izvodi za isisavanje plina iz elektrolitskih ćelija moraju biti izolirani od glavnog cjevovoda.

Članak 101.

Izvodi za isisavanje plina iz elektrolitskih ćelija moraju biti izolirani od metalnih konstrukcija objekta.

Članak 102.

Ispitivanje izolacije metalnih konstrukcija objekta elektrolize i uređaja navedenih u članku 100. ovog pravilnika kao i provjera ispravnosti krugova izmjenične struje vrši se prema rokovima utvrđenim u aktu organizacije ali najmanje jednom mjesečno. Provjera izoliranosti vrši se i poslije svake utvrđene neispravnosti.

Provjera izoliranosti kuke mosne dizalice i klipa mehanizma za izvlačenje anoda vrši se u svakoj smjeni.

Rezultate mjerenja otpora izolacije i razlike potencijala iz stavka 1. i 2. ovog članka, kao i podatke o poduzetim mjerama, organizacija je dužna upisivati u poseban dnevnik.

Članak 103.

Zabranjuje se postupak elektrolize aluminija metodom Soderberga (samozapaljujuća anoda).

Članak 104.

Sve elektrolitske ćelije moraju biti opskrbljene uređajima za ventilaciju, kojima se osigurava da prisustvo plinova i prašina bude u koncentracijama propisanim pravilima zaštite na radu.

Članak 105.

Poklopci na elektrolitskim ćelijama smiju se otvarati samo za vrijeme opsluživanja ćelija.

Članak 106.

Za vrijeme rada sistema za isisavanje plina svi otvori na priključnim i glavnim cjevovodima do filterskog postrojenja moraju biti zatvoreni.

Priključni cjevovodi moraju imati automatsku blokadu koja se aktivira u slučaju kvara pojedinih ćelija.

Članak 107.

Za održavanje i čišćenje cjevovoda i filterskog postrojenja organizacija je dužna propisati posebna uputstva kojima se osigurava siguran rad radnika.

Članak 108.

Pri opsluživanju elektrolitskih ćelija zamjena anoda, dodavanje sirovina, probijanje kore elektrolita, izvlačenje i transport aluminija moraju biti mehanizirani.

c) Elektrolitička rafinacija cinka

Članak 109.

Posude, rezervoari i taložnici u pogonu za luženje moraju biti zatvoreni i moraju imati ugrađenu odgovarajuću ventilaciju.

Šaržiranje prženca u posude za luženje mora biti mehanizirano.

Članak 110.

Filter-preše moraju imati lokalnu ventilaciju.

Članak 111.

Cjevovodi za transport sumporne kiseline i amonijaka u pogonu za luženje moraju se ugrađivati tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika na radu.

Članak 112.

Iznad posuda za luženje taloga od prečišćavanja mora se vršiti kontrola arsenovodika svake šarže.

Članak 113.

Prije ulaska radnika u posude - rezervoare u pogonu lužionice, posude odnosno rezervoari, moraju biti ohlađeni i potpuno provjetreni.

Članak 114.

Temelji nosećih konstrukcija elektrolitskih ćelija moraju biti stabilni i otporni na utjecaj kiseline.

Noseće konstrukcije moraju imati zaštitne prevlake (premaze).

Članak 115.

Podovi oko elektrolitskih ćelija gdje se radnici kreću za vrijeme rada moraju biti izrađeni od elektronevodljivog materijala.

Članak 116.

Glavne prometnice u hali moraju biti odvojene ogradama od elektrolitskih ćelija.

Članak 117.

Svi cjevovodi i kanali za dovod i odvod elektrolita kao i kiselina moraju biti od materijala otpornih na djelovanje kiselina.

Članak 118.

Pumpe i cjevovodi za cirkulaciju elektrolita moraju biti elektroizolirani od zemlje ili mora biti osigurana izolacija između kade i pumpe.

Članak 119.

Stavljanje i izvlačenje katoda iz elektrolitskih ćelija mora biti mehanizirano.

Članak 120.

Kod pojave električnog luka nije dozvoljen pristup elektrolitskim ćelijama dok se ne isključi dovod električne struje.

Članak 121.

Skidanje polaznih bakarnih listova sa matičnih ploča i cinka sa katoda mora biti mehanizirano.

Izrada i transport polaznih listova moraju biti potpuno mehanizirani.

Članak 122.

Prije čišćenja elektrolitskih ćelija mora se isključiti dovod struje na ćelije i premostiti.

Članak 123.

Tehnološki proces elektrolize se mora odvajati tako da se onemogući izdvajanje čestica štetnih materijala u radnu okolinu i da se površina elektrolita zaštiti da ne dođe do izdvajanja tih tvari u radnu okolinu.

8. Prerada obojenih metala

a) Proizvodnja praha

Članak 124.

Kod elektrolitičke proizvodnje praha metala mora se onemogućiti nastajanje kratkog spoja između praha i elektroda.

Članak 125.

Prije unošenja u elektrolitske ćelije elektrode se moraju očistiti od masnoće i oksidacije, a oštećene ili dotrajale elektrode se moraju zamijeniti novim.

Članak 126.

Tehnološka linija za proizvodnju praha metala metodom destilacije mora biti zatvorena i mehanizirana.

Članak 127.

Peći za destilaciju metala moraju imati stalnu kontrolu temperature radi eliminiranja stvaranja plinova koji utječu na mogućnost stvaranja pojave eksplozivne smjese sa prahom metala u kondenzatorima.

Članak 128.

U kondenzatorima pare metala mora se osigurati apsolutna reduktivna atmosfera i stalna analiza sadržaja kisika.

Članak 129.

Prije ulaska radnika u kondenzator moraju se poduzeti sljedeće mjere zaštite:

- kondenzator se mora ohladiti na temperaturu nižu od 313 °K,

- svi poklopci na kondenzatorima moraju biti otvoreni kako bi se osiguralo provjetravanje radi dovođenja svježeg zraka,

- provjeriti temperaturu u unutrašnjosti kondenzatora i koncentraciju štetnih plinova i para.

Radove u kondenzatorima obavljaju najmanje dva radnika, od kojih jedan obavlja radove, a drugi radnik osigurava radnika koji obavlja radove u kondenzatoru.

Članak 130.

Organizacija je dužna voditi stalnu evidenciju parametara procesa destilacije metala (temperature, analize stanja reduktivne okoline i stanja održavanja i čišćenja sistema za transport praha metala), radi osiguranja sigurnih uvjeta rada radnika.

b) Prerada metala plastičnom deformacijom

Članak 131.

Lokacija strojeva i uređaja za plastičnu deformaciju metala mora biti takva da postoji potrebno rastojanje između pojedinih linija, radi sigurnog kretanja radnika kao i prolaska transportnih sredstava.

Podovi hale valjaoničkih pogona moraju biti stabilni, zaštićeni od difuznih para, vodonepropusni i ispunjavati uvjete u pogledu zvučne i toplinske zaštite od požara i statičkog elektriciteta.

Podovi prostorije ne smiju biti zamašćeni ni klizavi.

Članak 132.

Radi prelaza preko transportnih linija valjaoničkih i drugih uređaja postavljaju se prelazni mostovi.

Transportne linije valjaoničkih uređaja moraju biti ograđene punim stranicama čija visina osigurava zaštitu od eventualnog izbacivanja materijala sa transportne linije.

Članak 133.

Komandni pultovi i upravljačka mjesta moraju biti locirani tako da je omogućena puna vidljivost linije opsluživanja.

Pultovi moraju biti smješteni izvan zone izvora toplinskog zračenja i buke ili u izoliranim kabinama.

Članak 134.

Transport teških komada i profila metala do uređaja, valjaoničkih stanova, preša, ravnalica i skladišta mora biti mehaniziran.

Članak 135.

Svi dijelovi mehanizma uređaja za plastičnu deformaciju, siječenje ili transport materijala moraju biti zatvoreni u kućištima ili osigurani ogradama koje osiguravaju siguran rad radnika.

Članak 136.

Konstrukcija uvodnika i učvršćivača profila metala na uređajima za plastičnu deformaciju i namotavanje mora biti takva da isključi mogućnost ozljede radnika pri opsluživanju.

Članak 137.

Valjaonički stanovi moraju imati postavljene uvodnice s automatskim podešavanjem za uvođenje blokova među valjke, na način kojim se osigurava siguran rad radnika.

Završeci valjaoničke pruge moraju s obje strane valjaoničkog stana imati odgovarajuće odbojnike koji sprečavaju ispadanje ingota na krajevima prolaza.

Članak 138.

Zabranjeno je vršiti zamjenu alata na valjaoničkim uređajima ako se prethodno ne osigura zaštita radnika od toplinskog djelovanja. Zabranjeno je vršiti podešavanje i čišćenje alata dok je uređaj u radu.

Članak 139.

Radi zaštite radnika od odvajanja oksida sloja pri valjanju ingota poduzimaju se mjere zaštite na radu kojima se osigurava siguran rad radnika.

Članak 140.

Otpadno ulje ispod valjaoničkih stanova i s podova hale mora se putem nagibnih kanala odvoditi u sabirni bazen ili na drugi način odstranjivati s mjesta rada radnika.

Članak 141.

Sistem za hlađenje valjaoničkih stanova emulzijama mora biti takav da onemogući prisutnost kapljica i isparavanja na mjestima rada.

Okolina i radni prostor oko rezervoara sa emulzijom mora se održavati u čistom stanju.

Članak 142.

Za sječenje početka i krajeva predtrake na poprečnim škarama postavljaju se metalne košare za prihvaćanje otpadaka koje na bočnim stranama imaju zavarene kuke.

Članak 143.

Prostor oko postrojenja noževa za sitnjenje rubnog dijela trake kao i prostor oko trakastog transportera za odvod otpadaka u košaru mora se održavati u čistom stanju.

Članak 144.

Kod poprečnog sječenja trake u limove koji idu na profiliranje nije dozvoljeno podešavanje poprečnog noža rukama dok je uređaj u radu.

Sječiva noževa poprečnih škara osiguravaju se zaštitnim graničnicima.

Članak 145.

Rotirajući noževi za sitnjenje otpadaka kojima se odsijecaju ivice moraju biti zaštićeni poklopcem.

Članak 146.

Siječenje poluproizvoda i gotovih proizvoda na određenu dimenziju kao i upuštanje površine proizvoda za daljnju preradu vrši se posebnim pilama. List pile mora biti zaštićen čvrstim oklopom.

Članak 147.

Isječci nastali rezanjem na pilama odvode se sa stroja pomoću pneumatskih ili drugih uređaja do spremnika za prikupljanje isječaka.

Članak 148.

Uređaji i strojevi za finalizaciju kao što su linije za bojenje i lakiranje hladno valjanih traka i folija, uređaji i kada za anodnu oksidaciju, moraju se smještati u posebna odjeljenja i hale gdje se zahtijeva čistoća i dodatna ventilacija.

Članak 149.

Kada i instalacije za luženje lociraju se u posebnim halama uz osiguranje pojačane ventilacije.

Kada za luženje mora se postaviti tako da se osigura najlakši prilaz materijala kao i manipulaciju prilikom luženja.

Članak 150.

Kade za odmašćivanje moraju biti tako konstruirane da isključuju mogućnost prskanja vrelih rastvora.

Članak 151.

Zabranjeno je pretakanje kemikalija upotrebom crijeva za pretakanje.

Članak 152.

Komore za bojenje moraju biti opskrbljene ventilatorima koji upuhavaju hladan prečišćen zrak i osiguravaju odvođenje svih štetnih para.

Članak 153.

Iznad kada elektrolita mora se postaviti lokalna odsisna ventilacija pomoću koje se uz odgovarajuću prirodnu ventilaciju sprečava isparavanje otrovnih para iznad zagrijanog rastvora elektrolita.

Članak 154.

Peći za sušenje i pečenje boje i lakova moraju imati ugrađen sistem lokalne ventilacije kojim se sprečava isparavanje sastojaka plinova i para.

Nastale pare sastojaka ne smiju se puštati u okolinu nego se moraju prethodno sagorjeti ili na drugi tehnološki način eliminirati.

Članak 155.

Instalacije visokog pritiska pojedinih tehnoloških linija moraju imati mogućnost sigurnog razdvajanja od ostalog dijela instalacije, radi intervencije u toku rada.

Članak 156.

Peći za žarenje moraju imati takvu toplinsku izolaciju da temperatura na mjestima rada ne prelazi 313 °K (40 °C).

Članak 157.

Uređaji za regulaciju pritiska osiguravaju se od prekoračenja dozvoljenog pritiska preko sigurnosnih ventila.

Radi zaštite radnika od lomova uređaja i mehanizama kod isprešavanja olovnih legura mora se na sredstva rada ugraditi sigurnosna armatura koja onemogućava rast tlaka iznad graničnih vrijednosti.

Članak 158.

Cjevovodi tekuće faze moraju se osigurati sigurnosnim ventilima a cjevovodi plinske faze sigurnosnim ventilima na mjestima gdje se javlja kondenzacija plina.

Članak 159.

Materijali i predmeti moraju se skladištiti izvan obilježenih linija transportnih puteva na čvrstim podlogama i moraju biti osigurani od rušenja.

Članak 160.

Zabranjena je upotreba otvorenih kabina mosnih dizalica. Kabine moraju biti opskrbljene uređajima za grijanje i klimatizaciju.

Članak 161.

Transportna sredstva moraju se koristiti u skladu s propisanim pravilima zaštite na radu i moraju se pregledavati u skladu s odredbama općeg akta o zaštiti na radu organizacije.

c) Lijevanje odljevaka obojenih metala

Članak 162.

Prevoženje tekućeg metala do mjesta lijevanja i vraćanje praznih lonaca obavlja se po unaprijed propisanim pravcima koje je organizacija dužna utvrditi u općem aktu o zaštiti na radu.

Članak 163.

Pri ručnom prenošenju tekućeg metala u loncima moraju postojati prolazi širine najmanje 2 m, a između reda kalupa najmanje 1 m.

Članak 164.

Rasklopivi metalni kalupi (kokile) moraju biti izrađeni tako da onemogućavaju curenje i prskanje taline na razdjelnim površinama.

Članak 165.

Pri lijevanju svih vrsta obojenih metala moraju se metalni kalupi jezgra prethodno zagrijavati na temperaturu od 423 do 573 °K (150 - 300 °C) zavisno o veličini odljevka.

Članak 166.

Prostor u kojem se obavlja lijevanje mora imati ugrađenu odsisnu ventilaciju, kojom se osigurava odvođenje štetnih plinova, para i prašine u skladu sa standardom.

Rešetke za istresanje odljevaka iz kalupa moraju imati lokalno mehaničko odsisavanje prašine.

Članak 167.

Uklanjanje uljevnog sistema, brušenje i obrezivanje odljevaka ne smije se obavljati na temperaturi odljevaka višoj od 323 °K (50 °C).

Članak 168.

Puštanje peći u pogon, miješanje rastaljenog metala, vađenje lonca iz peći, čišćenje šljake iznad taline, dezoksidacija metala, prenošenje lonca s rastaljenim metalom i lijevanje obavljaju se u skladu s tehničkim normativima za ljevaoničku industriju.

Članak 169.

Pri lijevanju obojenih metala po specifičnim tehnologijama kao što su posebne vrste centrifugalnog lijevanja, tlačnog lijevanja, lijevanje sa sistemom vodenog hlađenja i drugih tehnologija, organizacija je dužna propisati tehnologiju rada i radne postupke te utvrditi vrste i opseg opasnosti za radnike koji te poslove obavljaju kao i za druge radnike i odrediti mjere zaštite koje se kod tih postupaka moraju primjenjivati.

Sredstva za rad koja se koriste pri specijalnim lijevanjima iz stavka 1. ovog članka organizacija je dužna ispitivati na način kako je to propisano za oruđa za rad s povećanim opasnostima.

Članak 170.

Strojevi za centrifugalno i tlačno lijevanje moraju biti projektirani i izvedeni tako da se spriječi izlazak i prskanje metala iz kalupa za vrijeme rotacije i zaštićeni oklopima iznad pokretnih dijelova pogonskih mehanizama.

Članak 171.

Pri lijevanju rastaljenog metala u sisteme s vodom hlađenim cijevima mora se lijevanje obaviti pomoću uljevne čaše s čepom kojim se osigurava kontinuirano ulijevanje taline uz prethodno odstranjivanje radnika iz zone opasnosti.

Sistem cirkulacije rashladne vode mora biti izveden prema projektnoj dokumentaciji i na siguran način učvršćen.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 172.

Organizacije iz članka 2. ovog pravilnika dužne su uskladiti stanje izgrađenih investicionih objekata sa odredbama ovog pravilnika u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 173.

Odredbe o dužnostima organizacija utvrđene ovim pravilnikom na odgovarajući se način primjenjuju i na poslodavce, izuzev odredaba koje se odnose na visinu i veličinu prostorija.

Članak 174.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u NN (= 11.03.1986.).